Sadržaj
COVID-19, poznat kao koronavirusna bolest 2019. ili Koronavirus bolest 2019. je infekcija uzrokovana novom vrstom koronavirusa, SARS-CoV-2, a karakterizira je pojava simptoma sličnih gripi, poput vrućice, glavobolje i opće slabosti, uz otežano disanje.
Ova se infekcija prvi put pojavila u Kini, ali se brzo proširila u nekoliko zemalja, a COVID-19 sada se smatra pandemijom. Ovo brzo širenje uglavnom je posljedica jednostavnog načina prenošenja virusa, koji je udisanjem kapljica sline i respiratornih sekreta koji sadrže virus i suspendirani su u zraku.
Stoga je važno poduzimati preventivne mjere kako bi se spriječila zaraza i prijenos, pomažući u borbi protiv pandemije. Saznajte više o koronavirusu, simptomima i kako ga prepoznati.
Budući da se radi o novom virusu, dostupno je malo podataka i postoji nekoliko sumnji. Slijede glavne sumnje u vezi s COVID-19 kako bi se pokušala razjasniti svaka od njih:
1. Prenosi li se virus zrakom?
Prijenos virusa koji uzrokuje COVID-19 događa se uglavnom udisanjem kapljica sline ili respiratornih sekreta koji su prisutni u zraku kada zaražena osoba na primjer kašlja, kihne ili govori ili dodirom s kontaminiranim površinama.
Stoga, da bi se izbjegao prijenos, preporučuje se da osobe kojima je potvrđen novi koronavirus ili koji pokazuju simptome koji ukazuju na infekciju, nose zaštitne maske kako bi izbjegli prenošenje virusa na druge.
Nema slučajeva i nema dokaza da se novi koronavirus može prenijeti ubodima komaraca, poput onoga što se događa u slučaju drugih bolesti poput denge i žute groznice, na primjer, uzimajući u obzir samo da se prijenos događa udisanjem kapljice suspendirane u zraku koje sadrže virus. Pogledajte više o emisiji COVID-19.
2. Tko nema simptome, može prenijeti virus?
Da, uglavnom zbog razdoblja inkubacije bolesti, odnosno razdoblja između infekcije i pojave prvih simptoma, a to je u slučaju COVID-19 oko 14 dana. Dakle, osoba može imati virus, a ne znati i teoretski je moguće prenijeti ga drugim ljudima. Međutim, čini se da se većina infekcija događa tek kad osoba počne kašljati ili kihati.
Stoga, u slučaju da nema simptoma, ali je uključen u rizičnu skupinu ili je imao kontakt s osobama kojima je potvrđena infekcija, preporučuje se provođenje karantene, jer je na taj način moguće provjeriti je li bilo simptoma i, ako je tako, spriječiti širenje virusa. Shvatite što je to i kako ga staviti u karantenu.
3. Što je rizična skupina?
Rizična skupina odgovara skupini ljudi kod kojih je najvjerojatnije da će razviti ozbiljne komplikacije infekcije uglavnom zbog smanjenja aktivnosti imunološkog sustava. Dakle, ljudi koji su u rizičnoj skupini su starije osobe, starije od 60 godina, i / ili koje imaju kronične bolesti, poput dijabetesa, kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (KOPB), zatajenja bubrega ili hipertenzije.
Uz to, ljudi koji koriste imunosupresive, koji su na kemoterapiji ili koji su nedavno podvrgnuti kirurškim zahvatima, uključujući transplantaciju, također se smatraju rizičnim.
Iako su ozbiljne komplikacije češće u rizičnih ljudi, svi su bez obzira na dob ili imunološki sustav osjetljivi na infekciju, pa je važno slijediti preporuke Ministarstva zdravstva i Svjetske zdravstvene organizacije. (WHO).
4. Postoji li cjepivo?
Zasad ne postoji cjepivo za COVID-19 i stoga je važno usvojiti sve preventivne mjere kako bi se izbjegla zaraza i prijenos virusa. Unatoč tome, u tijeku je nekoliko istraživanja s ciljem stvaranja cjepiva protiv ovog virusa, koje mogu biti korisne i za borbu i za prevenciju bolesti.
Postojeća cjepiva, uključujući cjepivo protiv gripe i upale pluća, ne pružaju zaštitu od COVID-19, jer su razvijena na temelju genetske sekvence virusa odgovornih za ove bolesti, koja se razlikuje od genetske sekvence SARS- CoV-2.
5. Antibiotik liječi koronavirus?
Antibiotici djeluju samo protiv bakterija i nekih gljivica i parazita, bez utjecaja na viruse. Uz to, kada se antibiotici koriste bez liječničkog savjeta, može se pogodovati mikrobnoj rezistenciji na antibiotike, uz smanjenu aktivnost imunološkog sustava, što pogoduje pojavi drugih bolesti.
Liječenje COVID-19 vrši se uz pomoćne mjere, poput hidratacije, odmora i odgovarajuće hrane, a mora se provoditi izolirano kako bi se spriječio prijenos virusa na druge ljude. Do sada nisu identificirani antivirusni programi koji djeluju protiv nove vrste koronavirusa, no razvijene su studije s ciljem identificiranja lijekova koji djeluju protiv COVID-19.
6. Je li sigurno putovati?
Važno je konzultirati smjernice odredišta putovanja, jer su neke zemlje usvojile mjere za sprečavanje prijenosa virusa, a možda postoje naznake obvezne izolacije čim, primjerice, stignete na mjesto. Uz to, neka mjesta ukazuju na zatvaranje zračnih luka za međunarodne letove, također s ciljem sprečavanja širenja virusa.
Avioni, vlakovi i autobusi obično nemaju veliku cirkulaciju zraka i prevoze velik broj ljudi, što bi također moglo pogodovati prijenosu. Stoga, ako su putovanja potrebna i odobrena od strane zdravstvenih agencija, važno je poduzeti mjere predostrožnosti, poput pokrivanja usta i nosa prilikom kašljanja ili kihanja, izbjegavati dodirivanje ruku i očiju te pranje ruku sapunom i vodom često.
Evo kako pravilno prati ruke kako biste smanjili rizik od zaraze virusom:
7. Mogu li se zaraziti putem naloga?
Prema WHO-u, vjerojatnost kontakta s virusom iz narudžbe koja je došla iz zemlje s velikim brojem slučajeva vrlo je mala, jer je narudžba najvjerojatnije bila izložena različitim uvjetima i varijacijama temperature i vlage , koji bi mogao inaktivirati virus. Uz to, još nije poznato koliko je dugo novi koronavirus sposoban ostati zarazan na površinama.
Studija koju su u ožujku 2020. [1] proveli istraživači iz Sjedinjenih Država sugerira da je SARS-CoV-2 sposoban danima ostati zarazan na površinama, uglavnom na površinama od plastike i nehrđajućeg čelika, s kraćim vremenom preživljavanja na kartonu , koji je obično materijal na kojem se narudžbe šalju.
Ako postoji sumnja da je paket mogao biti kontaminiran, čak i ako je mala vjerojatnost, paket možete dezinficirati alkoholnim gelom, uz temeljito pranje ruku vodom i sapunom.
8. Mogu li kućni ljubimci prenijeti virus?
Prijenos COVID-19 s kućnih ljubimaca na ljude tek treba dokazati. Do sada je poznato da se prijenos događa udisanjem kapljica sline i respiratornih sekreta koji se suspendiraju u zraku kada zaražena osoba kašlje ili kiha, na primjer.
Iako su prvi slučajevi zaraze bili od životinja do ljudi, srodne životinje su divlje životinje, odnosno nisu često pronađene, a bile su i u neadekvatnim uvjetima u pogledu temperature i higijene.
9. Djeluje li domaći alkohol-gel?
Iako se alkoholni gel široko koristi kao način sprječavanja zaraze zaraznim sredstvima, uključujući viruse, domaći gel alkohol ne mora nužno imati istu učinkovitost. To je zato što je za pravilno funkcioniranje važno da ima odgovarajuću koncentraciju alkohola koja može eliminirati zarazne agense, pored toga što neki recepti alkohola u domaćem gelu ukazuju na upotrebu nekih tvari koje mogu pogodovati razvoju mikroorganizma. Pogledajte više o alkoholnom gelu i drugim vrstama antiseptika.
Stoga je za zaštitu važno koristiti 70% -tni alkoholni gel, kako za higijenu ruku, tako i za dezinfekciju površina i predmeta, te redovito pranje ruku vodom i sapunom. Uz to, sušilice za ruke ili ultraljubičasta (UV) svjetla nemaju dokazani učinak inhibicije ili uklanjanja virusa i stoga se ne smiju koristiti kao sredstvo za sprečavanje COVID-19.
10. Ubijaju li više temperature virus?
Zasad nema podataka koji bi naznačili najprikladniju temperaturu za sprečavanje širenja i razvoja virusa. Međutim, novi koronavirus već je identificiran u nekoliko zemalja s različitom klimom i temperaturom, što ukazuje na to da ovi čimbenici možda neće utjecati na virus.
Uz to, tjelesna temperatura normalno je između 36 ° C i 37 ° C, bez obzira na temperaturu vode u kojoj se kupate ili temperaturu okoline u kojoj živite, a kako je novi koronavirus povezan sa nizom simptoma, znak je da uspijeva se prirodno razviti u ljudskom tijelu koje ima više temperature.
Bolesti uzrokovane virusima, poput prehlade i gripe, češće se događaju zimi, jer ljudi provode više vremena u zatvorenom, s malom cirkulacijom zraka i s mnogim ljudima, što olakšava prijenos virusa između stanovništvo. Međutim, kako je COVID-19 već prijavljen u zemljama u kojima je ljeto, vjeruje se da pojava ovog virusa nije povezana s najvišom temperaturom u okolišu, a također se lako može prenijeti između ljudi.
11. Vitamin C pomaže u zaštiti od COVID-19?
Nema znanstvenih dokaza koji ukazuju na to da vitamin C pomaže u borbi protiv novog koronavirusa. Ono što je poznato jest da ovaj vitamin pomaže u poboljšanju imunološkog sustava, jer je bogat antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala, sprečavajući pojavu zaraznih bolesti i mogući na primjer ublažiti simptome prehlade.
Budući da je bogat antioksidansima, istraživači u Kini [2] razvijaju studiju koja ima za cilj provjeriti je li uporaba vitamina C u kritično bolesnih bolesnika u stanju poboljšati funkcioniranje pluća, promičući poboljšanje simptoma infekcije, budući da ovo vitamin je u stanju spriječiti gripu zbog svog protuupalnog djelovanja.
Međutim, još uvijek nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili učinak vitamina C na COVID-19, a kada se taj vitamin pretjerano poveća, na primjer, postoji veći rizik od razvoja bubrežnih kamenaca i gastrointestinalnih promjena.
Da bi se zaštitio od koronavirusa, osim prehrane koja poboljšava aktivnost imunološkog sustava, davanje prednosti hrani bogatoj omega-3, selenom, cinkom, vitaminima i probioticima, poput ribe, orašastih plodova, naranče, sjemenki suncokreta, jogurta , rajčica, lubenica i neoguljeni krumpir, na primjer.Iako češnjak ima antimikrobna svojstva, još uvijek nije provjereno djeluje li na novi koronavirus, pa je stoga važno ulagati u uravnoteženu prehranu. Pogledajte što jesti za poboljšanje imunološkog sustava.
Također je važno temeljito oprati ruke vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, izbjegavati u zatvorenom i s puno ljudi te pokriti usta i nos kad god trebate kašljati ili kihati. Na taj je način moguće izbjeći zarazu i prijenos virusa na druge ljude. Pogledajte druge načine kako se zaštititi od koronavirusa.
12. Pogoršava li Ibuprofen simptome COVID-19?
Studija koju su istraživači iz Švicarske i Grčke proveli u ožujku 2020. godine [3] pokazala je da je upotreba Ibuprofena mogla povećati ekspresiju enzima koji se može naći u stanicama pluća, bubrega i srca, što bi stvorilo respiratorne simptome ozbiljnije. Međutim, ovaj se odnos temeljio na samo jednoj studiji provedenoj na dijabetičarima i uzimajući u obzir ekspresiju istog enzima, ali prisutan u srčanom tkivu.
Stoga nije moguće tvrditi da je primjena Ibuprofena povezana s pogoršanjem znakova i simptoma COVID-19. Pogledajte više o mogućem odnosu između koronavirusa i primjene Ibuprofena.
13. Koliko dugo virus preživljava?
Istraživanje koje su u ožujku 2020. proveli američki znanstvenici [1] pokazalo je da vrijeme preživljavanja SARS-CoV-2, odgovornog za COVID-19, varira ovisno o vrsti pronađene površine i uvjetima okoliša. Dakle, općenito, virus može preživjeti i ostati zarazan otprilike:
- 3 dana za površine od plastike i nehrđajućeg čelika;
- 4 sata za bakrene površine;
- 24 sata, u slučaju kartonskih površina;
- 3 sata u obliku aerosola, koji se mogu osloboditi kada se zaražena osoba, na primjer, rasprši.
Iako može biti prisutan na površinama u infektivnom obliku nekoliko sati, ova vrsta zaraze još nije utvrđena. Međutim, preporuča se dezinficiranje površina koje mogu sadržavati virus, uz korištenje alkoholnog gela i redovito pranje ruku vodom i sapunom.
14. Koliko vremena treba za postizanje rezultata ispita?
Vrijeme između uzimanja uzorka i objavljivanja rezultata može varirati ovisno o vrsti ispita koji će se obaviti i može varirati između 15 minuta i 7 dana. Rezultati koji izlaze za manje vremena su oni koji se postižu brzim testovima, poput imunofluorescentnog testa i imunokromatografije.
Razlika između ove dvije vrste je prikupljeni uzorak: dok se u imunofluorescenciji koristi uzorak dišnih putova, koji se uzima nosačem nosa, imunokromatografija se pravi od malog uzorka krvi. U oba ispitivanja uzorak dolazi u kontakt s reagensom i ako osoba ima virus, naznačeno je između 15 i 30 minuta, a slučaj COVID-19 je potvrđen.
Test koji treba najduže da se oslobodi je PCR, koji je specifičniji molekularni test, koji se smatra zlatnim standardom i koji se radi uglavnom kako bi se potvrdio pozitivan slučaj. Ovaj test je napravljen od uzorka krvi ili uzorka prikupljenog nosnim ili oralnim brisom i pokazuje postoji li infekcija SARS-CoV-2 i broj kopija virusa u tijelu, što ukazuje na ozbiljnost bolesti.
Pojasnite još pitanja o koronavirusu gledajući sljedeći video: