Sadržaj
Autoimune bolesti su one koje karakterizira odgovor imunološkog sustava na samo tijelo, u kojem imunološki sustav uništava zdrave stanice, što može rezultirati nekim bolestima kao što su lupus, reumatoidni artritis, hemolitička anemija i Crohnova bolest, na primjer, koja moraju se identificirati i liječiti prema uputama liječnika.
Dijagnoza autoimunih bolesti obično se postavlja promatranjem znakova i simptoma koje osoba prikazuje, a koji se razlikuju ovisno o bolesti, te imunološkim, molekularnim i slikovnim testovima.
Glavne autoimune bolesti su:
1. Sistemski eritematozni lupus
Sistemski eritematozni lupus, poznat i kao SLE, autoimuna je bolest u kojoj obrambene stanice tijela napadaju zdrave tjelesne stanice, što rezultira primjerice upalom u zglobovima, očima, bubrezima i koži. Ova se bolest događa zbog genetskih mutacija koje se pojavljuju tijekom fetalnog razvoja, te je stoga normalno da se znakovi i simptomi SLE pojave kod mladih pacijenata.
Glavni simptomi: Simptomi lupusa pojavljuju se u napadima, to jest, osoba ima razdoblja bez simptoma, a druga sa simptomima, a to razdoblje obično pokreću čimbenici koji ometaju funkcioniranje imunološkog sustava ili koji pogoduju pojavi kliničkih manifestacija, poput uporaba nekih lijekova ili dugotrajno izlaganje suncu.
Glavni simptom SLE je pojava crvene mrlje na licu u obliku leptira, a mogu biti i bolovi u zglobovima, pretjerani umor i pojava čireva u ustima i nosu. U prisutnosti ovih simptoma, liječnik opće prakse ili reumatolog naznačuje izvedbu testova urina i krvi koji pomažu u zaključivanju dijagnoze, a može se provjeriti i prisutnost velike količine bjelančevina u mokraći, promjene u krvnoj slici i prisutnost autoantitijela.
Kako se liječi: Liječenje SLE treba raditi prema preporuci reumatologa ili liječnika opće prakse, a cilj mu je ublažiti simptome i spriječiti njihovu čestu i opsežnu pojavu, jer ova bolest nema lijeka. Dakle, liječnik može preporučiti uporabu protuupalnih lijekova, kortikosteroida i imunosupresiva.
Razumjeti kako se postavlja dijagnoza i liječenje sistemskog eritemskog lupusa.
2. Reumatoidni artritis
Reumatoidni artritis karakterizira upala i oticanje zglobova zbog djelovanja imunološkog sustava na samo tijelo. Uzrok reumatoidnog artritisa još uvijek nije vrlo jasan, ali vjeruje se da neki čimbenici mogu pogodovati razvoju ove bolesti, poput infekcije virusima ili bakterijama, na primjer.
Glavni simptomi: Simptomi reumatoidnog artritisa, kao i kod lupusa, mogu se pojaviti i nestati bez ikakvog objašnjenja, a glavni su crvenilo, oteklina i bol u zglobu. Uz to, mogu se primijetiti ukočenost i poteškoće u pokretu zgloba, vrućica, umor i malaksalost. Naučite prepoznavati simptome reumatoidnog artritisa.
Kako je liječenje: Tretman treba preporučiti reumatolog ili liječnik opće prakse, a obično je naznačena upotreba protuupalnih lijekova za smanjenje upale i ublažavanje simptoma. Uz to, važno je da se izvodi fizikalna terapija kako bi se izbjeglo ograničavanje opsega pokreta zgloba.
3. Multipla skleroza
Multiplu sklerozu karakterizira uništavanje mijelinske ovojnice, koja je struktura koja pokriva neurone i omogućuje prijenos živčanog impulsa od strane stanica imunološkog sustava, što rezultira zahvaćenošću živčanog sustava.
Glavni simptomi: Simptomi multiple skleroze su progresivni, odnosno pogoršavaju se kad je uključen živčani sustav, što rezultira slabošću mišića, pretjeranim umorom, trncima u rukama ili nogama, otežanim hodanjem, fekalnom ili urinarnom inkontinencijom, vizualnim promjenama i gubitak pamćenja, na primjer. Dakle, kako bolest napreduje, osoba postaje sve ovisnija, što izravno ometa njezinu kvalitetu života.
Kako se liječi: Liječenje multiple skleroze obično uključuje upotrebu lijekova za sprečavanje napredovanja bolesti i promicanje ublažavanja simptoma, poput protuupalnih sredstava, imunoglobulina i kortikosteroida. Uz to, važno je da osoba redovito podvrgava sesijama fizikalne terapije kako bi se mišići neprestano aktivirali i tako izbjegla potpuna atrofija. U sljedećem videu pogledajte kako treba biti fizioterapijski tretman multiple skleroze:
4. Hashimotov tireoiditis
Hashimotov tireoiditis karakterizira upala štitnjače zbog napada imunološkog sustava na stanice štitnjače, što rezultira povećanom ili normalnom aktivnošću štitnjače, što ubrzo slijedi slaba aktivnost, razvijajući hipotireozu.
Glavni simptomi: Simptomi povezani s Hashimotovim tireoiditisom slični su simptomima hipotireoze, s pretjeranim umorom, gubitkom kose, hladnom i blijedom kožom, niskom netolerancijom na hladnoću, laganim debljanjem i bolovima u mišićima ili zglobovima.
Kako su simptomi Hashimotovog tireoiditisa jednaki simptomima hipotireoze, endokrinologu je potrebna osoba da izvrši neke testove koji procjenjuju funkcioniranje štitnjače kako bi se potvrdila autoimuna bolest i, na taj način, može se započeti najprikladniji tretman. Dakle, može se preporučiti mjerenje T3, T4 i TSH, uz mjerenje antiperoksidaze štitnjače, koja se naziva i anti-TPO, koja je antitijelo proizvedeno od imunološkog sustava, a koje je povećano kod Hashimotovog tiroiditisa. Saznajte više o anti-TPO i što znači kada je visok.
Kako je liječenje: Endokrinolog indicira liječenje Hashimotovog tireoiditisa samo kad osoba ima simptome, u tom slučaju se preporučuje obavljati zamjenu hormona levotiroksinom tijekom razdoblja od 6 mjeseci. Također je važno obratiti pažnju na hranu, jedući na primjer hranu bogatu jodom, cinkom i selenom, koji su hranjive tvari koje pogoduju pravilnom funkcioniranju štitnjače.
5. Hemolitička anemija
Hemolitička anemija događa se kad imunološki sustav počne stvarati antitijela koja djeluju uništavajući crvene krvne stanice, uzrokujući anemiju. Ova vrsta anemije je češća u mladih odraslih osoba i još nije točno poznato zašto postoji proizvodnja antitijela protiv crvenih krvnih stanica, međutim vjeruje se da je poremećaj regulacije imunološkog sustava nekom infekcijom, upotreba nekih lijekova ili prisutnost autoimune bolesti može pogodovati nastanku hemolitičke anemije.
Glavni simptomi: Simptomi hemolitičke anemije povezani su s smanjenjem količine crvenih krvnih stanica, hemoglobina i posljedično kisika koji cirkulira u krvi, uz slabost, bljedilo, gubitak apetita, glavobolju, slabe nokte, zatajenje pamćenja, kožu suša i neraspoloženje.
Iako često nije moguće utvrditi uzrok autoimune hemolitičke anemije, važno je da se provode dijagnostičke pretrage kako bi se provjerile bolesti ili pokretački čimbenici, poput krvne slike, broja retikulocita, mjerenja bilirubina i imunoloških testova, poput testa izravnih coombs.
Kako je liječenje: Liječenje koje je naznačio liječnik obično uključuje upotrebu lijekova za regulaciju aktivnosti imunološkog sustava, poput kortikosteroida i imunosupresiva. Osim toga, u nekim slučajevima liječnik može naznačiti uklanjanje slezene, nazvano splenektomija, jer se u tom organu uništavaju crvene krvne stanice. Shvatite kako se vrši liječenje hemolitičke anemije.
6. Vitiligo
Vitiligo je bolest koju karakterizira uništavanje melanocita, a to su stanice odgovorne za proizvodnju melanina, tvari odgovorne za boju kože. Uzrok vitiliga još nije dobro shvaćen, no često je povezan s poremećajem regulacije imunološkog sustava, što dovodi do uništavanja melanocita od strane vlastitih stanica imunološkog sustava.
Glavni simptomi: Zbog uništavanja stanica koje proizvode melanin, na koži se pojavi nekoliko bijelih mrlja, što je karakteristično za vitiligo. Ta se mjesta češće pojavljuju na mjestima koja su više izložena suncu, poput ruku, ruku, lica i usana.
Kako je liječenje: Liječenje vitiliga treba voditi dermatolog, jer osoba treba imati nekoliko proizvoda za njegu kože, budući da je osjetljiviji, pored potrebe za nanošenjem krema i masti s kortikosteroidima ili imunosupresivima, uz mogućnost potreba za fototerapijom.
7. Sjogrenov sindrom
Ovaj sindrom karakterizira stvaranje autoantitijela odgovornih za kroničnu i progresivnu upalu tjelesnih žlijezda, poput slinovnica i suznih žlijezda, što rezultira suhoćom sluznice.
Glavni simptomi: Kako su na primjer zahvaćene žlijezde odgovorne za hidrataciju očiju i usta, glavni uočeni simptomi su suhoća očiju i usta, poteškoće u gutanju, poteškoće u dugotrajnom govoru, veća osjetljivost na svjetlost, osjećaj crvenila u očima. očiju i povećan rizik od infekcija.
Ova se bolest može dogoditi samo zbog promjena u imunitetu ili povezanih s drugim autoimunim bolestima, poput reumatoidnog artritisa, lupusa i sklerodermije. Iz tog razloga važno je da liječnik zatraži traženje autoantitijela kako bi provjerio postoji li neka druga pridružena bolest i, prema tome, naznačio najbolji način liječenja.
Kako je liječenje: Liječenje koje je naznačio liječnik ima za cilj ublažiti predstavljene simptome, a uz protuupalne i imunosupresivne lijekove može biti indicirana upotreba umjetne sline i podmazujućih kapi za oči. Pogledajte druge mogućnosti liječenja Sjogrenovog sindroma.
8. Dijabetes tipa 1
Dijabetes tipa 1 je također autoimuna bolest, jer se događa uslijed napada imunoloških stanica na stanice gušterače odgovorne za proizvodnju inzulina, bez prepoznavanja količine cirkulirajuće glukoze, zbog čega se sve više i više glukoze nakuplja u krvi. krv. Češća je u djece i adolescenata, ali može se dogoditi i u mladih odraslih osoba.
Glavni simptomi: Glavni simptomi povezani s dijabetesom tipa 1 su česti nagon za mokrenjem, puno žeđi, pretjerana glad i gubitak težine bez očitog razloga.
Važno je da liječnik pored glukoze natašte i gliciranog hemoglobina provodi i druge testove za dijagnosticiranje dijabetesa tipa 1, jer su simptomi slični simptomima dijabetesa tipa 2. Znajte razliku između dijabetesa tipa 1 i tipa 2.
Kako je liječenje: Za ovu vrstu dijabetesa endokrinolog mora naznačiti upotrebu inzulina u nekoliko doza tijekom dana ili u obliku pumpe, jer gušterača nije u stanju proizvesti inzulin. Na taj način moguće je regulirati razinu glukoze u krvi.